Autor: Tomislav Kukec Izvor: 100posto
Lažne vijesti već su dulje vrijeme dio naše svakodnevice. Različite informacije koje nam dolaze putem različitih kanala, najčešće preko društvenih mreža, često uzimamo zdravo za gotovo, ne provjeravajući jesu li istinite i točne. Kada se u to uključe i mediji, pa podijele vijest koja nije provjerena, može doći do vrlo opasnih posljedica i masovne histerije.
Lažne i uznemirujuće vijesti
Najbolji je primjer, o kojem smo danas pisali, slučaj iz Samobora gdje je uspaničena žena nazvala policiju kako bi prijavila migrante, a da bi se policijskim postupanjem ustanovilo kako je riječ o stranim zaposlenicima tvrtke Rimac Automobili. Došli smo do točke u kojoj ljudi zovu policiju kako bi prijavili osobe druge boje kože, a do nje nas je dovelo upravo širenje različitih lažnih i uznemirujućih vijesti o problematici izbjeglica.
Saborski zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh osvrnuo se danas na svom Facebook profilu na taj fenomen, citirajući 322. članak Kaznenog zakona, koji se bavi upravo fake newsom. U tom se članku, naime, jasno propisuje kako će onaj tko širi lane i uznemirujuće vijesti i glasine biti kažnjen novčanom kaznom ili čak zatvorom do najviše šest mjeseci.
Beus smatra kako bi policija i Državno odvjetništvo morali početi provoditi taj članak zakona, jer “se ovo sve polako pretvara u kampanju”.
“Društvenim mrežama šire se različiti falsifikati, potpuno lažne informacije i video snimke kojima je cilj uznemiriti javnost. Nedavno sam i sam dobio dramatičan video, za kojeg se tvrdilo da je snimljen na Plešivici. Prikazuje biciklista s kamerom na kacigi koji se vozi šumom, a mjesto mu prave ‘horde’ migranata koji se sklanjaju dok on vozi. Ispostavilo se da je video lažan, a to je samo jedno od ‘čudesa’ koja se šire internetom”, rekao nam je Beus Richembergh.
Kaže kako bi policija morala postupati po zakonu, jer se radi o kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti. Zakon bi se, smatra Beus, trebao provoditi bez obzira na to tko kazneno djelo počini, pa makar to dovelo i do situacije zatvaranja novinara. Naime, fake news često se širi i putem ‘velikih’ medija, a najbolje to pokazuje slučaj u kojem je policijski komesar iz BiH migranta optužio za peterostruko ubojstvo, tvrdeći da ga traže u Makedoniji. Brojni mediji prenijeli su vijest ne provjeravajući je, a bio je dovoljan samo jedan telefonski poziv makedonskoj policiji kako bi se ustanovilo da je priča čista izmišljotina.
‘Pernar je školski primjer manipulacije’
“To što je netko novinar ne znači da može objaviti ludost. Prema postulatima svoje struke, informaciju je dužan provjeriti prije objavljivanja. I neki saborski zastupnici krše zakon objavljujući lažne informacije. Primjerice Ivan Pernar koji čak i sam priznaje da informacije koje širi protiv migranata nisu vjerodostojne, ali tvrdi da “nije njegov posao da to provjerava”. E pa, to što ima imunitet ne znači da može činiti kaznena djela. Imunitet se može i skinuti na zahtjev DORH-a”, pojašnjava Beus.
Upravo je Pernar, naime, proteklih tjedana najgorljiviji borac protiv “najezde migranata”, te na svom Facebooku (koji je, usput rečeno, iznimno posjećen i jedan od glavnih komunikacijskih kanala ovog živozidaša) dijeli dramatične objave o hordi nasilnih silovatelja s noževima u zubima, kako dio javnosti doživljava izbjeglice iz Sirije, Irana, Pakistana…
“Pernar je školski primjer manipulacije i širenja neistina. Ali ne može tako. On je javna osoba i mora odgovarati za svoje riječi. Maniji širenja lažnih vijesti mora se stati na kraj”, kaže Beus dodajući da lažne vijesti mogu predstavljati veliku opasnost za demokratske procese. Ističe kako će ljudi, zasićeni lažnim i neprovjerenim informacijama, prestati pratiti medije jer im neće vjerovati, a time će i neke informacije od šireg značaja za društvo ostati neprimjećene.