Autor: Hana Ivković Izvor: vecernji.hr
Gradski zastupnici će na idućoj sjednici glasovati o prijedlogu GLAS-a da se dozvoli urbano pčelarstvo
Sonja König cijelo svoje djetinjstvo provela je među košnicama svog obiteljskog pčelinjaka u Krašiću, na obroncima Žumberka. Njezin otac Mirko König četrdeset godina se brine za pedeset do sto košnica pčela, a ona mu i danas u tome pomaže svakog slobodnog trenutka.
– Pčelarstvo je moja velika ljubav, a riječ je o poslu kojem se treba ozbiljno posvetiti jer zbog nedostatka brige pčele mogu lako uginuti – objašnjava König, danas zastupnica u Gradskoj skupštini. Zajedno s kolegama iz stranke GLAS, podnijela je prijedlog Gradskoj skupštini kojim želi omogućiti uzgoj pčela ne samo u okolici Zagreba već i u, primjerice, samom strogom centru grada. Takva se praksa, kaže, već godinama provodi u gradovima poput Beča i Pariza.
Predlažu izmjene naredbe
– Primjerice, da se u Botaničkom vrtu, Maksimiru, na Bundeku, kod Savskog nasipa ili na krovu nekog muzeja stavi jedna ili dvije košnice, naravno ako postoje adekvatni uvjeti za to – objašnjava König. Danas se područja na kojima se mogu držati pčele, kao i druge životinje, uređuje posebnom Naredbom, a stranka želi nadodati stavak kojim se iznimno dopušta smještaj pčelinjaka na području cijelog grada, a ne samo na periferijama, kako je to dosad bilo predviđeno. – Prijedlog je uvršten u dnevni red i o njemu će se glasati na sjednici skupštine u prosincu. Prihvati li se, nadležni će gradski ured izmijeniti Naredbu. Odbor za poljoprivredu, na žalost, s prijedlogom se nije složio, ali se nadamo većini glasova zastupnika – objašnjava zastupnica, a to je, kaže, tek prvi korak. Sljedeći je razgovor s Ministarstvom poljoprivrede i izmjena Pravilnika o držanju pčela kako bi urbano pčelarstvo bilo legalno u svim hrvatskim gradovima.
Ove bi mjere, smatra zastupnica König, uvelike pomogle razvoju pčelarstva na području Zagreba. Osim toga, tako bi se spasile i same pčele, koje su za bioraznolikost i očuvanje okoliša neprocjenjivo važne, a u posljednje vrijeme u velikom su odumiranju. – Zime su za njih kobne, a gradske im temperature odgovaraju jer su toplije od onih u divljini. To znači da u gradu neminovno stanuju već godinama, bez obzira na to što piše u pravilnicima i zakonima. Smještanje košnica po gradu organizira ih se na jedno mjesto, kad je toplo, od njih dobivamo slatki med, a zimi ih se štiti od surovih hladnoća i sigurne smrti – objašnjava König. Pritom bi se, naglašava, poduzele sve moguće mjere opreza da ne bi u opasnost došli oni stanovnici koji su teško alergični na ubod pčele. – Ne radi se tu o cijelim postrojenjima, niti bi se pčele uzgajale posred, naprimjer, placa. Stavili bi nekoliko košnica na za to prikladnim mjestima – ističe zastupnica.
S idejom se slažu i pčelari
Od stranačkih kolega, kaže, ima potpunu podršku, a ankete provedene s građanima pokazuju da su i oni itekako zainteresirani za ovu mjeru. Zagrebački pčelari inicijativu zastupnice König također pozdravljaju i nadaju se da će u tom pothvatu i uspjeti. – Ideja je izvrsna jer Zagreb ima mnogo medonosnog bilja, a kako je gospođa König rekla, pčele su ionako već tu. Ovako bi se samo organiziralo njihovo držanje, a time se pomaže i njihovu očuvanju. Prihvati li skupština ovaj prijedlog, mi ćemo ga rado podržati i potruditi se da se urbano pčelarstvo u gradu i realizira – kaže predsjednik Pčelarskog društva Zagreb Stjepan Vuković.