Izvor: Slobodna Dalmacija, Autor: MArina Karlović-Sabolić
Nastojim biti onakva kakva jesam. Svoj posao radim najodgovornije moguće i pritom čuvam svoju osobnost. Ne želim se pretvoriti u stereotip, nego pokazati ljudima da politika može biti i zabavna i duhovita – kaže nam Anka Mrak Taritaš, dok u Saboru razgovaramo o tome kako se ona već mjesecima nalazi na u vrhu liste najpopularnijih hrvatskih političara. Odmah iza predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića. Iako vodi malu, za velike parlamentarne igre još uvijek ne dovoljno potentnu liberalnu stranku GLAS, nastalu nakon razvaline koja se u HNS-u stvorila nakon što je ta stranka ušla u pakt sa HDZ-om, bivša ministrica graditeljstva među građanima je ocjenjena kao uvjerljivo najpozitivnija oporbena političarka.
-Mislim da mi ljudi vjeruju. Ovoga tjedna u Zagrebu se održao prosvjed umirovljenika. Bilo je ljudi iz svih krajeva Hrvatske, došli su ukazati na svoje probleme. Bila sam u prolazu, oni su mi prišli i rekli: “Znamo da biste nam vi, kada biste bili u poziciji, to nama rješili”. A za takav se stav možete izboriti jedino svojim radom – tvrdi Anka Mrak Taritaš, koja u intervjuu za Spektar izlazi sa prilično smjelom tezom: da u sjeni Agrokora mnoge važne stvari u zemlji prolaze – ispod radara.
SPEKTAR: Osnovano je Istražno povjerenstvo za Agrokor. Što Milijan Brkić, Gordan Maras i ekipa mogu novoga otkriti?
-Mišljenja sam sa je saborsko Istražno povjerenstvo trebalo biti osnovano već ranije, i da je u tome propušten momentum. Njegova uloga bi trebala biti istražiti neke političke okolnosti. Bilo bi jako dobro da istraže ono što se događalo od današnjih dana, pa u natrag. A ne da idu obrnutim putem.
SPEKTAR: Kao što će HDZ vjerojatno pokušati…
– Biti će zgodno vidjeti koga će pozivati i kojim redoslijedom. Tu će se vidjeti i odnos snaga. U tom je povjerenstvu devet članova. Moglo ih je biti i 15, no tada bi se ono moglo “razvodniti”.
SPEKTAR: Dobro, no GLAS-u bi pasalo da ima svojeg člana u tom tijelu?
– U našem Klubu je pet zastupnika i naravno da bi željeli imati svojeg predstavnika. No, da smo sada opstruirali, osnutak povjerenstva bi se dodatno odgodio, a ja na to nisam bila spremna pristati. Cjela priča od početka nije bila dobra, jer se svela na isključivi dogovor SDP-a i HDZ-a. Osobno sam na televiziji čula tko su članovi povjerenstva. Odmah sam nazvala kolegu Bauka i otvoreno mu rekla da elementarna pristojnost nalaže da o tome razgovaramo. No, treba biti pragmatičan i ne treba to pretvoriti u sapunicu. Dobro je da je povjerenstvo osnovano da rasvjetli političku dimenziju. Njegov smisao nije da radi računovodstvenu forenziku, nego politička dimenzija, i zato se na nju treba fokusirati.
SPEKTAR: Jesu li za Agrokor politički odgovorne sve Vlade?
– Agrokor je nastao kao izravan rezultat rođačkog kapitalizma, jedne privatne investicije koju je pomagala država.
SPEKTAR: Drugim riječima, tvrdite da je nastao pod HDZ-ovim skutima…
– Oko toga nema nikakve dileme. Dominantno su to bile HDZ-ove Vlade. Jednom je čovjeku data mogućnost proizvodnje, prerade i trgovine prehrambenim proizvodima. Osnovni je postulat da ni jedna zemlja, ni jedan vlada to ne bi smjela dati jednoj privatnoj kompaniji, jer u tom slučaju o njoj postaje ovisna. Naš osnovni cilj ovoga trenutka bi trebao biti da se takvo što nikada više ne ponovi. Iz kriza u kojima “tresnete” trebate povući pouku. A nisam sigurna da je ova Vlada spremna to rasvjetliti na ovaj način.
SPEKTAR: Zašto? U javnim polemikama gospođe Dalić i gospodina Todorića iskre frcaju na sve strane, nitko nikoga ne štedi…
-Što dalje ide, te se polemike pretvaraju u pravi vodvilj. Gospodin Todorić, koji dosad uopće nije javno istupao, odjedanput postaje najveći i naredovitiji blogger u našoj zemlji. I to nakon što je ovoga proljeća, sav ponosan, rekao da sav svoj trud i životni rad daje hrvatskoj državi. Zato mi sve to izgleda kao osobni sukob gospodina Todorića i gospođe Dalić, što nije dobro. Potpredsjednica Vlade od toga se treba odmaknuti, umjesto da svaki put kaže rečenicu previše. No, ako to stavimo na stranu, imamo rođački kapitalizam potpomognut HDZ-ovim vladama, a kada je gospodin Todorić došao do ruba, i nije više mogao dalje, donesen je LEX Agrokor, kojim je država odlučila rješavati probleme u kojima se našla privatna investicija.
SPEKTAR: Tko će na kraju platiti ceh prenapuhanog Agrokorovog balona?
– Dio toga će svakako platiti hrvatski građani. Kompanija ima znatno manju vrijednost nego prije, opterećena je ogromnim dugovima koje ne može pokriti, međusobna dugovanja između tvrtki u sastavu Agrokora će se trebati međusobno oprostiti, vjerovnici neće moći nadoknaditi sve što im Agrokor duguje, a neće svi biti spremni na to. Već sada znamo za arbitraže najavljene u Washingtonu i Londonu. U konačnici, dio će biti plaćen iz proračuna Republike Hrvatske.
SPEKTAR: Mislite da će ceh platiti porezni obveznici?
-Apsolutno. Na izravno pitanje hoće li građani RH platiti cijenu zakona o Agrokoru, premijer Andrej Plenković je izrijekom rekao da neće. To je bio prvi i zadnji put da je to rekao. No, kada čitavu situaciju racionalizirate, teško da se može izbjeći da Agrokor ne dođe na naplatu i državnom proračunu.
SPEKTAR: Najizloženiji u čitavoj priči čini se Zdravko Marić?
-Ministar financija Marić je Plenkoviću uteg oko noge. Kao da plivate, a sa sobom nosite jednu bovu, i ta vas bova cijelo vrijeme drži na mjestu. Ministar financija je osnovni problem gospodinu Plenkoviću. Ne znam je li on toga svjestan i je li to spreman razrješiti.
SPEKTAR: A ima li za Agrokor odgovornosti Milanovićeve Vlade, u kojoj ste vi bili ministrica graditeljstva?
-Sve treba provjeriti, pa i ulogu i značaj regulatornih tijela u doba Milanovićeve Vlade. No, temeljni problem nije nastao tada. Velike kompanije, u trenutku kada više nemaju izlaza, moraju dalje ulagati jer jedino tako misle da mogu izaći iz problema. No, gospodin Todorić i Agrokor do svoje bazične moći došao je puno, puno prije Milanovićeve Vlade.
SPEKTAR: Je li gospodin Todorić imao povlašten statut u SDP-ovoj Vladi?
– Apsolutno ne. Ni u jednom trenutku, ni na jednom sastanku ni na sjednici u Vladi na kojemu sam ja prisustvovala o tome se nije raspravljalo.
SPEKTAR: Tvrdite da mnoge važne teme prolaze ispod radara zbog slučaja Agrokor. Je li Istanbulska konvencija jedna od njih?
– Bila sam uvjerena da, a sad imam izrazito plavu kosu pa mogu reći da sam “plavuša”, u ovoj našoj zemlji postoje neke vrijednosti do kojih smo mi kao društvo došli. I da te vrijednosti neće biti upitne. I onda se sve to sruši i ostanete zatečeni. Činilo mi da će Istanbulska konvencija lagano proći u Saboru, da će biti nekih pojedinačnih glasova protiv, da ćemo mi to u Saboru poslušati i krenuti dalje, prema naprijed. Danas vidimo da su neke vrijednosti postale upitne. Meni je neshvatljivo da jedan dužnosnik, kojega supruga optužuje za nasilje, i dalje ostaje HDZ-ov župan. Njegova Vlada kaže “Pa dobro, to nije neki problem”. To je zastrašujuće. U svakoj pristojnoj zemlji, a ja sam vjerovala da i mi spadamo u takve, župan bi iz pristojnosti odstupio. Njemu to ne pada na pamet.
SPEKTAR: Čini se da ga u HDZ-u ipak stišću da ostupi…
-Vidimo kako ga “stišću”. Baš ga zgodno “stišću”. Moram ovo reći kao žena. Kada supruga, koja ima određeni broj godina i živi u manjoj sredini, otkrije takvo nešto, to je ipak velika hrabrost. I znak da više nije imala izlaza. Pa njoj je jednostavnije bilo i dalje biti županova žena i u svoja četiri zida trpjeti to što je do sada trpjela. I onda mi u Saboru čujemo da to i nije tako važno. Važno je. Zato mi se čini da je odbijanje usvajanja Istanbulske konvencije o zaštiti žena zapravo propitivanje sustava vrijednosti do kojega smo bili došli. Umjesto da našoj djeci ostavljamo bolju zemlju, a ne lošiju.
SPEKTAR: Procedura za usvajanje Istanbulske konvencije ipak je krenula…
-Ako je premijer želio pokazati svoju odlučnost, on je trebao već dovršiti usvajanje Istanbulske konvencije. To bi učinio premijer koji ima stav, koji želi nešto napraviti i koji iza toga stoji. No, on nema odlučnosti jer nije državnik.
SPEKTAR: Možda ne želi stvari lomiti preko koljena, nego rješavati ih “u rukavicama”…
-To je birokratsko upravljanje zemljom. Probleme odmiče od sebe, nekako ga zamota u lijepi papir i još samo gore nedostaje jedna mašna da kaže: “Pa eto, to i nije tako loše”. Da nemamo Agrokor, vidjelo bi se da ova Vlada nije pokrenula nijednu reformu, niti je na ijednom polju pokazala odlučnost.
SPEKTAR: Premijer je ipak zaustavio problematične definicije obitelji u novom Obiteljskom zakonu…
– Vidjet ćemo mi je li on išta zaustavio. U programu Vlade uopće se ne spominje novi Obiteljski zakon. Govorilo se o demografiji i alimentacijskom fondu, a dobili smo Obiteljski zakon koji je korak nazad od onoga što imamo sad. Gospodin Plenković trebao bi dati odgovor na pitanje je li ministrica Nada Murganić imala mandat raditi novi Obiteljski zakon ili ne, na način da preispituje vrijednosti koje imamo u postojećem zakonu. Jer, ako je tome tako, on je za to onda znao.
SPEKTAR: Zatražili ste njezinu smjenu?
-Jesmo, i ovih dana bi trebali prikupiti dogvoljno potpisa da taj zahtjev uputimo u proceduru. Od SDP-a imamo obećanje da će to potpisati. Ministrica Murganić se činila kao stručna osoba koja poznaje probleme u resoru. No, iz Fondova EU za opremanje domova za nezbrinutu djecu, socijalnih ustanova, ali i prehrane u osnovnim školama osigurana su velika sredstva, no nije povučeno ništa. Ministarstvo se pretvara kao da taj novac ne postoji. O tome svoje mora reći i sam premijer.
SPEKTAR: Kako sa ovim odmakom gledate na razlaz sa HNS-om?
– Kao da se to događalo u nekom drugom životu. Mislim da je jako važno moći sebe pogledati u oči. Kada se ujutro pogledate u ogledalo, da se ne sramite toga što vidite. Na to ni ja, ni mnogi drugi ljudi u HNS-u, nisu bili spremni. Možete lagati sve, no kada krenete lagati sebe, onda je tu kraj. Jasno mi je zašto je HDZ želio imati HNS. Ne razumijem što je bio cilj HNS-a. Žrtvovati se da ne bude izbora? Inzistiranje na svojim politikama? Sa odmakom, jedini cilj koji vidim su određeni ljudi na određenim pozicijama. I drago mi je da u tome ni najmanje ne sudjelujem, nego radim s ljudima koji nisu željeli biti dio nečeg takvog. Mi možemo i druge i sebe pogledati u oči. U tome je vrijednost GLASA.