Otvoreno: Zakon o obnovi mora biti jasan i sadržavati odgovore na sva pitanja koja muče građane

Posted on

Autor: NACIONAL / J.B Izvor: nacional.hr


Premijer Andrej Plenković najavio je dugo očekivani Zakon o obnovi Grada Zagreba kao jedan od prvih koraka Vlade.

Što donosi prijedlog zakona? Zašto se sanacija porušenog grada čeka gotovo četiri mjeseca? Hoće li potpora iz Europskog fonda za solidarnost biti dovoljna za obnovu Zagreba?

Na ta pitanja u večerašnjem Otvorenom pokušali su odgovoriti Mario Banožić, ministar državne imovine, Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša,
Anka Mrak-Taritaš, predsjednica GLAS-a, Tomislav Tomašević, Zagreb je naš (Možemo), Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Banožić je na početku govorio o zakonu o obnovi.

“Javna rasprava o zakonu je završila da imamo 389 komentara i prijedloga na zakon. Svi su apsorbirani tako da oni koji imaju pozitivne učinke na propis su obuhvaćeni. Bit će na jednoj od sljedećih sjednica Vlade i Sabora. Do idućeg tjedna radi se na tome tko će biti nositelj, resor ili će se osnivati posebna pravna osoba, koji će biti rokovi, izvori financiranja”, rekao je Banožić.

Na pitanje koji su to izvori Banožić je rekao europski fond solidarnosti jednim djelom, Ukupna šteta je procijenjena na 11,6 milijardi eura (86 mlrd. kuna). Eu fond solidarnosti je 600 milijuna eura, 100 mil. uskoro, a 500 mil. do kraja godine. Ostatak štete je tržište novca, domaće i međunarodno.

Mirka Jozić rekla je kako je grad Zagreb na velik broj članaka dao konstruktivne primjedbe, neke značajnije, neke manje značajne.

“Orijentirali smo se dosta na cjelovitost obnove jer mislimo da ne treba biti parcijalna, dosta i na definiranje izbora financiranja, da znamo što nas očekuje i kao grad Zagreb, u proračunu, nacionalni proračun, kao i europski novac. Puno toga će biti jasnije idući tjedan kad dobijemo konačni zakon jer ne znamo što je od primjedbi prihvaćeno”, rekla je.

Oporba sudjelovala u javnoj raspravi

“Sudjelovali su u javnoj raspravi i komora arhitekata i arhitektonska struka. Važno je da moramo znati što je smisao zakona. Zakon koji je bio u javnoj raspravi bio je poluproizvod. Ni grad Zagreb koji je tu trebao biti partner nije bio zadovoljan i davao je primjedbe. Zakon treba odgovoriti na nekoliko ključnih stvari. Čula sam premijera da će zakon ići u dva čitanja i to cijenimo i to je dobro jer će saborski zastupnici moći artikulirati svoje primjedbe, smatra”, rekla je Anka Mrak Taritaš.

Dodala je da je važno da se u zakonu znaju načini financiranja, da građani znaju načine financiranja i na što se obnova odnosi i što je smisao te obnove.

“Građani su krenuli nekretnine obnavljati, jer tu žive. Mora se znati tko upravlja cijelim procesom. Zalažem se da obnova bude cjelovita te mislim da nositelj svega toga mora biti država. Zagreb je glavni grad, daje sliku Hrvatske, no ništa se ne može bez grada koji mora biti partner. Na zakon u raspravi je bilo puno primjedbi ima dosta manjkavosti. No očekujem da ćemo u Sabor u prvo čitanje dobiti nešto bolji zakon”, rekla je.

Sabor ostaje raditi, nema ljetne stanke

“Vidimo da će zakon ići u prvo čitanje , sudjelovali smo u javnoj raspravi i željno iščekujemo prvu verziju zakona. Potreban je jasan institucionalni okvir, mislim da ovaj sada u zakonu nije dobar jer koordinacija međuresorna neće biti dovoljno dobra da upravlja cijelim procesom. Dali smo na primjedbi na tragu toga što je rekao ministar Banožić da će se osnovati pravna osoba. Mislimo da bi trebalo osnovati Zavod za obnovu Zagreba i okolice od strane države i grada te da struka vodi obnovu. Treba dati politički okvir, a da struka vod obnovu. Treba biti jasan financijski okvir za privatne objekte”, smatra Tomašević.

Načini financiranja obnove

“Predložili smo 50% država, grad 35%, 15% privatni suvlasnici. Treba razmotriti i retroaktivno financiranje jer su već neki krenuli s obnovom”, dodao je.

Vlada u svibnju donijela dvije odluke

“Jedna se odnosila na objekte s manjim oštećenjima. Njima su oštećeni dimnjaci, zabatni zidovi, zabatni zidovi i tu je Vlada kroz odluku osigurala da građani mogu raditi obnovu. Oni imaju zelenu oznaku – 19.200 Građani to ne rade sami nego tu im pomaže država. Građani koji su teže stradali u potresu. Govorimo oko 5000 koji imaju oznaku žutu ili narančastu oznaku te 1300 crvenih odnosno teška oštećenja. To izgleda 75% zeleno, 20% žutih i narančastih te 5% crvenih. Za tih 5% Vlada je donijela odluku kojom sufinancira najamninu ljudima i nisu ostavljeni sami”, rekao je Banožić.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *